Neurologija: Test

1. Flakcidna paraplegija nastaje usled lezije:

Question 1 of 354

2. Absansi su:

Question 2 of 354

3. Miotonija je:

Question 3 of 354

4. Akutna egzacerbacije multiple skleroze leči se:

Question 4 of 354

5. Fenomen olovne cevi je znak:

Question 5 of 354

6. Od Parkinsonove bolesti boluje:

Question 6 of 354

7. Prve samostalne korake, uz pridržavanje za jednu ruku se kod najveći broj zdrave dece izvodi:

Question 7 of 354

8. „Rodine noge” se često vidjaju kod:

Question 8 of 354

9. Moguće neželjeno dejstvo valproata je:

Question 9 of 354

10. U slučaju lezije okulomotornog nerva može da se pojavi sve navedeno, izuzev:

Question 10 of 354

11. Lek koji je najefikasniji u lečenju citotoksičnog edema je:

Question 11 of 354

12. U slučaju lezije okulomotornog nerva može da se pojavi sve navedeno, izuzev:

Question 12 of 354

13. Kod sindroma «caude equine» postoji:

Question 13 of 354

14. U profilaksi napada migrene efikasni su svi lekovi osim:

Question 14 of 354

15. Patološke promene u lezijama u mozgu u Multiploj sklerozi se karakterišu:

Question 15 of 354

16. Zanemarivanje suprotne strane (tela i prostora) , tzv. „neglekt“ javlja se kao manifestacija oštećenja:

Question 16 of 354

17. U Alzheimerovoj demenciji najznačajnije, sa faramakološkog aspekta, je smanjenje :

Question 17 of 354

18. Dekortikacioni položaj bolesnika u komi uključuje:

Question 18 of 354

19. Huntingtonova bolest je neurodegenerativna bolest koju karakterišu:

Question 19 of 354

20. Myelitis transversalis karakteriše:

Question 20 of 354

21. Negroov fenomen se viđa kod:

Question 21 of 354

22. Refleks tricepsa se integriše u nivou:

Question 22 of 354

23. Astereognozija je:

Question 23 of 354

24. Weberov alterni sindrom uključuje:

Question 24 of 354

25. Tumor hipofize može dovesti do:

Question 25 of 354

26. Limbični sistem je zadužen za:

Question 26 of 354

27. Hipotonija mišića:

Question 27 of 354

28. Lumbalna punkcija je dijagnostička metoda izbora kod:

Question 28 of 354

29. Tremor u miru, rigor, posturalni poremećaj i magnetni hod su karakteristike:

Question 29 of 354

30. Poboljšanje mišićne snage nakon primene Prostimina (Neostigmina) je tipično za:

Question 30 of 354

31. Fenomen zanemarivanja suprotne strane tela (tzv. "neglect” prostora):

Question 31 of 354

32. Imunski posredovana neuropatija je:

Question 32 of 354

33. Gubitak refleksa je čest znak kod:

Question 33 of 354

34. Širenje motornih napada sa jednog na druge delove tela prema redosledu njihove somatotopske reprezentacije u motornom korteksu predstavlja:

Question 34 of 354

35. Kod oštećenja konusa medule spinalis postoji:

Question 35 of 354

36. Naglim istezanjem m.qudriceps femorisa i m. triceps sure trajnim potiskivanjem dobija se ritmička kontrakcija nazvana:

Question 36 of 354

37. Syringomyelija je:

Question 37 of 354

38. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Question 38 of 354

39. Bitemporalna heteronimna hemianopsija je posledica lezije u nivou:

Question 39 of 354

40. Najefikasniji terapijski postupak u lečenju dijabetične polineuropatije je:

Question 40 of 354

41. Eferentni deo kornealnog refleksa je:

Question 41 of 354

42. U profilaksi napada migrene jedino nisu efikasni:

Question 42 of 354

43. Optička agnozija je:

Question 43 of 354

44. ¨Gowersov manevar” je karakterističan:

Question 44 of 354

45. Mesto patološkog procesa kod mijastenije gravis je :

Question 45 of 354

46. U osnovu Parkinsonove bolesti leži nedostatak na nivou nigrostrijatnih vlakana:

Question 46 of 354

47. Aspirin se daje kod cerebrovaskularnih bolesti :

Question 47 of 354

48. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Question 48 of 354

49. Jandrassikov manevar se koristi za:

Question 49 of 354

50. Sindrom epikonusa daje lezija:

Question 50 of 354

51. Osnovna dijagnostička metoda za postavljanje dijagnoze apscesa mozga je:

Question 51 of 354

52. Nistagmus praćen vrtoglavicom, mukom, povraćanjem i tinitusom je najverovatnije:

Question 52 of 354

53. Osnovna metoda za postavljanje dijagnoze miopatije je:

Question 53 of 354

54. Faktori rizika za vaskularnu demenciju su:

Question 54 of 354

55. Simptomatski vazospazam krvnih sudova mozga i posledična odložena ishemija u bolesnika sa subarahnoidalnom hemoragijom ( SAH) javlja se se u preko 40% bolesnika:

Question 55 of 354

56. Znak transkranijalne hernijacije mozga je:

Question 56 of 354

57. Lezija zadnjih kolumni dovodi do:

Question 57 of 354

58. Šta čini dijagnozu Hantingtonove horeje?

Question 58 of 354

59. Oštećenje senzibiliteta je prisutno kod:

Question 59 of 354

60. Hipotrofija mišića jezika nastaje kao posledica:

Question 60 of 354

61. Bitemporalni ispad vidnog polja se javlja:

Question 61 of 354

62. "Makazast" hod u dece sa dečijom cerebralnom oduzetošću predstavlja izmenjen hod sa tendencijom ukrštanja nogu usled:

Question 62 of 354

63. Kada pri izvodjenju Rombergovog testa bolesnik pada samo sa zatvorenim očima, reč je o oštećenju:

Question 63 of 354

64. Oblast ishemične penumbre je :

Question 64 of 354

65. Grafospazam, blefarospazam i tortikolis su klinička manifestacija:

Question 65 of 354

66. Drop ataci su:

Question 66 of 354

67. Naglim istezanjem m. quadriceps femoris i m.triceps surae trajnim potiskivanjem dobija se ritmička kontrakcija koju nazivamo:

Question 67 of 354

68. Na potres mozga (comotio cerebri) najviše upućuju:

Question 68 of 354

69. Prosti apsansni napadi u detinjstvu se NE karakterišu:

Question 69 of 354

70. Dijagnozu stečene autoimune mijastenije gravis potvrdjuje sledeći elektrofiziološki nalaz:

Question 70 of 354

71. Dijagnozu tuberozno-skleroznog kompleksa čini trijas:

Question 71 of 354

72. Koji od sledećih tumora mozga nije lokalizovan u zadnjoj lobanjskoj jami:

Question 72 of 354

73. U profilaksi napada migrene efikasni su svi lekovi osim:

Question 73 of 354

74. Akutna egzacerbacija multiple skleroze leči se:

Question 74 of 354

75. Koji se simptomi/znaci mogu pripisati infarktu u vertebrobazilarnom slivu?

Question 75 of 354

76. Tinelovi znaci su korisni u kliničkom pregledu za potvrdu dijagnoze:

Question 76 of 354

77. Od multipe skleroze najčešće oboljevaju:

Question 77 of 354

78. Za Friedreichovu ataksiju ne važi jedna tvrdnja:

Question 78 of 354

79. Najčešći uzrok nastanka subaranoidnih hemoragija je:

Question 79 of 354

80. Gubitak dubokih mišićnih refleksa je čest znak kod:

Question 80 of 354

81. Fenomen „klackalice“ tipičan je:

Question 81 of 354

82. Senzorna afazija se zove:

Question 82 of 354

83. Lumbalna punkcija je kontraindikovana kod :

Question 83 of 354

84. Ptoza se javlja kod lezije:

Question 84 of 354

85. Kardinalni znaci Parkinsonove bolesti su:

Question 85 of 354

86. Obostrani vidni simptomi dizartrija, ataksija, tinitus, vrtoglavica, hipakuzija, diplopije simptomi su:

Question 86 of 354

87. Kod oštećenja ćelija perifernog motornog neurona u kičmenoj moždini prisutno je:

Question 87 of 354

88. Kod bolesnika sa funikularnom mijelozom (deficit vitamina B12) postoji oštećenje u:

Question 88 of 354

89. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Question 89 of 354

90. Normalan broj ćelija u cerebrospinalnoj tečnosti je:

Question 90 of 354

91. Senzorna afazija nastaje usled lezije:

Question 91 of 354

92. Oštećenje n. optikusa dovodi do slepila:

Question 92 of 354

93. Anosmija je:

Question 93 of 354

94. Kod obolelih od Friedreichove ataksije postoje:

Question 94 of 354

95. Kod Alzheimerove bolesti u biohemijskom smislu u hipokampusu i korteksu dominira:

Question 95 of 354

96. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Question 96 of 354

97. Osnovni znaci Parkinsonove bolesti su:

Question 97 of 354

98. Proteinorahija u normalnom likvoru iznosi:

Question 98 of 354

99. Koje su najčešće kliničke manifestacije ishemičnog moždanog udara u karotidnom slivu?

Question 99 of 354

100. Bradikinezija je simptom koji se javlja kod:

Question 100 of 354

101. Ako bolesnik ima bol i crvenilo u oku, povećano lučenje suza i curenje iz nosa i glavobolju, on najverovatnije ima:

Question 101 of 354

102. Homonimna hemianopsija je posledica lezije:

Question 102 of 354

103. Kriterijumi za dijagnozu demencije sa Lewy-jevim telima su:

Question 103 of 354

104. Lumbalna punkcija je dijagnostička metoda izbora kod:

Question 104 of 354

105. Posttraumatska amnezija je najčešće:

Question 105 of 354

106. Kod svih vrsta statusa epilepticusa suvereno sredstvo dato intravenski je:

Question 106 of 354

107. U lečenju idiopatske trigeminalne neuralgije koriste se svi lekovi izuzev:

Question 107 of 354

108. Terapija neuropatskog bola uključuje sve osim:

Question 108 of 354

109. Pronacija i tonjene ruke su znak:

Question 109 of 354

110. U lečenju akutne intermitentne porfirije treba koristiti sve izuzev:

Question 110 of 354

111. Bolest u čijoj osnovi leži imunski poredovano oštećenje povezano sa sitno ćelijskim Ca pluća, a klinički se karakteriše generalizovanom slabošću i znacima autonomne disfunkcije je:

Question 111 of 354

112. U lečenju akutne intermitentne porfirije treba koristiti sve izuzev:

Question 112 of 354

113. “Gowersov manevar” je karakterističan:

Question 113 of 354

114. Ekstrapiramidni sistem je skup jezgara i njihovih veza:

Question 114 of 354

115. Mesto patološkog procesa kod mijastenije gravis je :

Question 115 of 354

116. Hemibalizam, to su:

Question 116 of 354

117. Lazarevićev znak ima klinički značaj ukoliko se javlja kada se noga odigne od podloge :

Question 117 of 354

118. „Zargon afazija „ označava poremećaj govora

Question 118 of 354

119. Kod oštećenja torakalnog dela kičmene moždine prisutna je:

Question 119 of 354

120. N.trochrearis je:

Question 120 of 354

121. Binswangerova bolest je:

Question 121 of 354

122. Multipla skleroza je oboljenje u kome dominira oštećenje:

Question 122 of 354

123. Brocinu afaziju obično prati:

Question 123 of 354

124. Zona ishemičke penumbre je deo ishemičke teritorije gde:

Question 124 of 354

125. Kod sindroma «caude equine» postoji:

Question 125 of 354

126. Neuropatski bol uključuje sve senzitivne fenomene, izuzev:

Question 126 of 354

127. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Question 127 of 354

128. Akutni poliradikuloneuritis karakterše :

Question 128 of 354

129. Kako se manifestuje hidrocefalus u deteta?

Question 129 of 354

130. Pogoršanje mišićne slabosti nakon aktivacije mišića i izvesno poboljšanje nakon odmora istih karakteristika je :

Question 130 of 354

131. Glavobolja koja budi pacijenta iz sna, povraćanje u mlazu i edem papile optičkog nerva su opšti, zajednički simptomi:

Question 131 of 354

132. Lekovi izbora u terapiji apsansnih napada su:

Question 132 of 354

133. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Question 133 of 354

134. Neurofibromatozu karakteriše:

Question 134 of 354

135. Ishemijski moždani udar može nastati:

Question 135 of 354

136. Osnov kliničke slike akutnog poliradikuloneuritisa ( Sy Guillain-Barre) je:

Question 136 of 354

137. Kraniostenoza predstavlja:

Question 137 of 354

138. “Gowersov manevar” je karakterističan:

Question 138 of 354

139. Periferni nerv u Ahilovom refleksu je:

Question 139 of 354

140. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Question 140 of 354

141. Hipotonija mišića:

Question 141 of 354

142. Argyl-Robertsonova zenica je najčešće znak:

Question 142 of 354

143. Interferon beta je lek koji:

Question 143 of 354

144. U znake oštećenja malog mozga ne spadaju:

Question 144 of 354

145. Najznačajniji elemenat krvno moždane barijere je:

Question 145 of 354

146. Lekovi izbora u terapiji apsansnih epileptičnih napada su:

Question 146 of 354

147. Sekundarna prevencija moždanog udara je:

Question 147 of 354

148. Koje simptome akutnog napada migrene ublažavaju lekovi iz grupe triptana:

Question 148 of 354

149. Miotonija je:

Question 149 of 354

150. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Question 150 of 354

151. Supranuklearna paraliza n.facijalis-a ili tzv. „ centralni facijalis“ daje :

Question 151 of 354

152. Relapsno-remitentna forma multiple skleroze se karakteriše:

Question 152 of 354

153. Westov sindrom se karakteriše:

Question 153 of 354

154. Tipičan nalaz na okulogirima koji se sreće u neurosifilisu je:

Question 154 of 354

155. Hutchinsonova zenica je:

Question 155 of 354

156. Deficijencija vitamina B12 dovodi do:

Question 156 of 354

157. Hornerov sindrom karakteriše:

Question 157 of 354

158. Lazarevićev znak upućuje na leziju:

Question 158 of 354

159. Težina zatvorene povrede glave se odredjuje prema:

Question 159 of 354

160. Koji je tipićan trijas simptoma kod normotenzivnog hidrocefalusa?

Question 160 of 354

161. N.oculomotorius inerviše sve ekstraokularne mišiće oka, osim dva navedena:

Question 161 of 354

162. Pojava subarahnoidalne hemoragije (SAH) može biti povezana sa konzumiranjem droga. Zloupotreba koje droge je povezana sa najvećim rizikom od pojave SAH:

Question 162 of 354

163. Oštećenje centralnog motornog neurona karakterišu:

Question 163 of 354

164. Afazija je poremećaj govorno-jezičkih funkcija koiji se ispoljava:

Question 164 of 354

165. Najčešća forma mišićne distrofije kod odraslih je :

Question 165 of 354

166. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Question 166 of 354

167. Ključni neuropatološki nalazi u Alchajmerovoj bolesti su:

Question 167 of 354

168. Nalaz u likvoru u multiploj sklerozi karakteriše sve osim jedne navedene tvrdnje:

Question 168 of 354

169. Od neuralgičnih bolova najčešća je:

Question 169 of 354

170. Iznad fisure kalkarine završavaju se vlakna:

Question 170 of 354

171. Amiotrofiočni sindrom nastaje usled lezije u:

Question 171 of 354

172. Skener mozga pokazuje hipodenznu zonu:

Question 172 of 354

173. Spinalnu mišićnu atrofiju karakterišu:

Question 173 of 354

174. Kayser-Fleisher-ov prsten je pigmentni, zlatno-smedji prsten u Descementovoj membrani oka koji je integralni deo kliničke slike:

Question 174 of 354

175. Sindrom intrakranijalne hipertenzije se karakteriše:

Question 175 of 354

176. Kliničkom slikom funikularne mijeloze dominiraju :

Question 176 of 354

177. Afazija predstavlja:

Question 177 of 354

178. Siringomijelična disocijacija senzibiliteta je poremećaj u kome:

Question 178 of 354

179. Charcot-Marie-Tooth-ova bolest spada u:

Question 179 of 354

180. Pogoršanje mišićne slabosti nakon aktivacije mišića i izvesno poboljšanje nakon odmora istih karakteristika je :

Question 180 of 354

181. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Question 181 of 354

182. Kod bolesnika sa funikularnom mijelozom (deficit vitamina B12) postoji oštećenje u:

Question 182 of 354

183. Centralni uzrok hipotonije može biti:

Question 183 of 354

184. Opšti, zajednički simptomi tumora mozga uključuju:

Question 184 of 354

185. N.trochlearis inerviše:

Question 185 of 354

186. Spastička hipertonija se javlja kod lezije:

Question 186 of 354

187. U distonije spadaju:

Question 187 of 354

188. Neurofibromatozu karakteriše:

Question 188 of 354

189. Plakovi kod multiple skleroze su posledica:

Question 189 of 354

190. Autozomno-dominantno nasledna bolest sa kompletnom penetrantnošću, nevoljnim distalnim pokretima, demencijom i psihijatriskim simptomima je:

Question 190 of 354

191. Specifična terapija ishemijskog moždanog udara je:

Question 191 of 354

192. Anesthesia dolorosa (intenzivan bol u predelu sniženog senzibiliteta) javlja se kod lezija:

Question 192 of 354

193. Ishemijski moždani udar može nastati:

Question 193 of 354

194. Osobine migrenske glavobolje su:

Question 194 of 354

195. Spoljna oftalmoplegija se klinički ispoljava:

Question 195 of 354

196. Diferencijalna dijagnoza izmedju hemoragijskog i ishemijskog moždanog udara može se isključivo napraviti:

Question 196 of 354

197. Bolesnik koji ima motornu afaziju:

Question 197 of 354

198. N.abducenc je:

Question 198 of 354

199. Znak transtentorijalne hernijacije mozga je:

Question 199 of 354

200. Dijagnoza deficita vitamina B12 se uobičajeno postavlja :

Question 200 of 354

201. Koji je tipićan trijas simptoma kod normotenzivnog hidrocefalusa?

Question 201 of 354

202. Motorna afazija nastaje usled lezije:

Question 202 of 354

203. Hantingtonova horeja je:

Question 203 of 354

204. Kada pri izvodjenju Rombergovog testa bolesnik pada samo sa zatvorenim očima, reč je o oštećenju:

Question 204 of 354

205. Kliničkom slikom amiotrofične lateralne skleroze dominiraju:

Question 205 of 354

206. Hronična peroralna primena kortikosteroida kod bolesnika sa multiplom sklerozom:

Question 206 of 354

207. Miotonija je:

Question 207 of 354

208. Weberov alterni sindrom uključuje:

Question 208 of 354

209. Albuminocitološka disocijacija u likvoru ( povišene belančevine a normalne ćelije) je karakteristična za :

Question 209 of 354

210. Najtipičniji trijas oštećenja nervnog sistema kod Sistemskog eritemskog lupusa je:

Question 210 of 354

211. Ključni neuropatološki nalazi u Alchajmerovoj bolesti su:

Question 211 of 354

212. Deficit vitamina B12 može da uzrokuje:

Question 212 of 354

213. Moždani edem koji nastaje kod masivnog infarkta mozga je:

Question 213 of 354

214. Koji se simptomi/znaci mogu pripisati infarktu u vertebrobazilarnom slivu?

Question 214 of 354

215. Stimulacija rostralnog dela retikularne formacije dovodi do:

Question 215 of 354

216. Moždana smrt podrazumeva:

Question 216 of 354

217. Kod lezije n.vagusa javlja se:

Question 217 of 354

218. Egzacerbacija multiple skleroze je:

Question 218 of 354

219. Lumbalna punkcija se izvodi između:

Question 219 of 354

220. Kardinalni laboratorijski nalaz koji govori u prilog poliradikuloneuritisa je:

Question 220 of 354

221. Astereognozija je:

Question 221 of 354

222. Kod obolelih od Friedreichove ataksije postoje:

Question 222 of 354

223. U sekundarnoj prevenciji ishemičkog moždanog udara daje se aspirin (acetil salicilna kiselina) :

Question 223 of 354

224. U primarne glavobolje ne spada:

Question 224 of 354

225. Nakupljanje krvi izmedju arahnoideje i tvrde moždanice ( dure) naziva se:

Question 225 of 354

226. Pareza, spastično povišen tonus i hiperrefleksija su karakteristični za leziju:

Question 226 of 354

227. U parkinsonovoj bolesti stradaju:

Question 227 of 354

228. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Question 228 of 354

229. Myelitis transversalis karakteriše:

Question 229 of 354

230. Foster-Kenedy sindrom obuhvata:

Question 230 of 354

231. "Simptom lavaboa" javlja se:

Question 231 of 354

232. Amiotrofična lateralna skleroza je oboljenje koje uzrokuje oštećenje:

Question 232 of 354

233. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Question 233 of 354

234. Karakteristike hipertenzivne encefalopatije kod maligne hipertenzije:

Question 234 of 354

235. Penetrantna povreda glave je:

Question 235 of 354

236. Zaokružite tip glavobolje koja ne spada u primarne glavobolje:

Question 236 of 354

237. Kod lezije hipoglosusa javlja se:

Question 237 of 354

238. Faringealni refleks ukazuje na stanje kranijalnih nerava:

Question 238 of 354

239. U napadu Cluster glavobolje javljaju se između ostalog:

Question 239 of 354

240. Ishemični moždani dogadjaj koji traje kraće od 24 sata je:

Question 240 of 354

241. Lezija zadnih kolumni dovodi do:

Question 241 of 354

242. Subakutni sklepozantni panencefalitis (SSPE):

Question 242 of 354

243. Najtipičniji trijas oštećenja nervnog sistema kod Sistemskog eritemskog lupusa je:

Question 243 of 354

244. Flakcidna paraplegija nastaje usled lezije:

Question 244 of 354

245. Medijalni delovi temporalnog režnja (uključujući parahipokampalni girus i hipokampus) imaju važnu ulogu u:

Question 245 of 354

246. Akutna egzacerbacija multiple skleroze leči se:

Question 246 of 354

247. Ključni simptom delirijuma je:

Question 247 of 354

248. Alterni vaskularni sindromi nastaju zbog lezije:

Question 248 of 354

249. Subakutni sklepozantni panencefalitis (SSPE):

Question 249 of 354

250. Znak transtentorijalne hernijacije mozga je:

Question 250 of 354

251. Bellov fenomen nastaje usled:

Question 251 of 354

252. Dijagnoza tuberozno skleroznog kompleksa kod odraslih se postavlja na osnovu trijasa:

Question 252 of 354

253. Albuminocitološka disocijacija u likvoru prisutna je kod:

Question 253 of 354

254. Amiotrofična lateralna skleroza je oboljenje koje uzrokuje oštećenje:

Question 254 of 354

255. Distrofija predstavlja:

Question 255 of 354

256. Spinalnu mišićnu atrofiju karakterišu:

Question 256 of 354

257. Ukoliko lorazepam u prvih 10 minuta ne prekini epileptički status i.v. treba dati:

Question 257 of 354

258. Tremor glave (definisan, u zavisnosti od pravca klimanja glave, kao „Da“ ili „Ne“ tremor) spada u:

Question 258 of 354

259. Oligoklonalne trake u likvoru dokazuju:

Question 259 of 354

260. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Question 260 of 354

261. Obostrana ideomotorna apraksija (bolesnik ne može da izvede poznatu radnju, iako su motorna i senzorna funkcija očuvane, kao i razumevanje naloga) ukazuje na sindrom oštećenja:

Question 261 of 354

262. Povišen intrakranijalni pritisak:

Question 262 of 354

263. Zaokružite jedan od navedenih lekova čija efikasnot u profilaksi napada migrene nije dokazana u kontrolisanim kliničkim studijama:

Question 263 of 354

264. Jednostrano oštećenje okcipitalnog režnja dovodi do:

Question 264 of 354

265. Kliničku sliku tabesa dorsalisa karakterišu:

Question 265 of 354

266. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Question 266 of 354

267. Kod vertiga nastalog usled akutnog oštećenja malog mozga prateći nistagmus je:

Question 267 of 354

268. Test odbijanja se koristi za procenu:

Question 268 of 354

269. U profilaksi napada migrene ne koristi se jedna grupa lekova lekova:

Question 269 of 354

270. Atrijalna fibrilacija je faktor rizika za:

Question 270 of 354

271. Fascikulacije ukazuju na leziju:

Question 271 of 354

272. Nagli prekid krvotoka kroz male cerebralne arterije dovodi do:

Question 272 of 354

273. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Question 273 of 354

274. Bitemporalna hemianopsija je karakterističan ispad vidnog polja za leziju:

Question 274 of 354

275. Mijastenični ( Eaton-Lambertov ) sindrom je uzorkovan:

Question 275 of 354

276. Aspirin se daje kod cerebrovaskularnih bolesti :

Question 276 of 354

277. Hemibalizam je najčešće posledica lezije:

Question 277 of 354

278. »Centralni facijalis« je znak:

Question 278 of 354

279. Koje vrste neuroloških komplikacija mogu da prate nastanak moždanog udara?

Question 279 of 354

280. Eferentni deo kornelanog refleksa čini:

Question 280 of 354

281. Sindrom hemisekcije kičmene moždine ( Brown-Sequard sindrom) karakteriše se:

Question 281 of 354

282. Najčešći simptom insuficijencije zadnjeg moždanog sliva ( vertebro-bazilarni) je:

Question 282 of 354

283. Glavobolja, febrilnost, meningealni znaci, pomućena svest najviše upućuju na:

Question 283 of 354

284. Ageuzija je gubitak čula:

Question 284 of 354

285. Dva osnovna načina lečenja epilepsije su:

Question 285 of 354

286. Kayser-Fleischer-ov žuto-zelenkasto-braon prsten:

Question 286 of 354

287. Patološka zamorljivost mišića, timusna hiperplazija, prisusvo diplopija, pozitivan tenzilonski test su kriterijumi za postavljanje dijagnoze:

Question 287 of 354

288. Rigor je poremećaj mišićnog tonusa koji se karakteriše:

Question 288 of 354

289. U osnovne znake Parkinsonove bolesti:

Question 289 of 354

290. Cervikalna distonija je fokalna distonija, koja zahvata:

Question 290 of 354

291. Tumori koji najčešće izazivaju anozmiju su:

Question 291 of 354

292. Zaokruzi tačan odgovor:

Question 292 of 354

293. Opšti, zajednički simptomi tumora mozga uključuju:

Question 293 of 354

294. Dijagnoza multiple skleroze postavlja se na osnovu:

Question 294 of 354

295. Osnovni znaci Parkinsonove bolesti su:

Question 295 of 354

296. Hipsaritmija spada u osnovne komponente:

Question 296 of 354

297. Nalaz vizuelnih evociranih potencijala predstavlja dijagnostički kriterijum za postavljanje dijagnoze:

Question 297 of 354

298. Diferencijalna dijagnoza izmedju hemoragijskog i ishemijskog moždanog udara može se isključivo napraviti:

Question 298 of 354

299. Kliničku sliku tabesa dorsalisa karakterišu:

Question 299 of 354

300. Kod paralyze n. peroneusa glavni simptom je:

Question 300 of 354

301. Glavobolja, febrilnost, meningealni znaci, pomućena svest najviše upućuju na:

Question 301 of 354

302. Alterni vaskularni sindromi nastaju zbog lezije:

Question 302 of 354

303. Koji od navedenih poremećaja ne može biti uzrok bulbarne paralize:

Question 303 of 354

304. Kod oštećenja n. medianusa šaka liči:

Question 304 of 354

305. Sindrom nemirnih nogu spada u:

Question 305 of 354

306. Kod teškog oštećenja nervus medianusa postoji:

Question 306 of 354

307. U lečenju West-ovog sindroma su najčešće delotvorni:

Question 307 of 354

308. Nakupljanje krvi izmedju arahnoideje i tvrde moždanice ( dure) naziva se:

Question 308 of 354

309. Graphanesthesia je karakteristična za leziju:

Question 309 of 354

310. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Question 310 of 354

311. Refleks bicepsa se integriše u nivou:

Question 311 of 354

312. Myelitis transversalis karakteriše:

Question 312 of 354

313. Koji tip glavobolje ne spada u primarne glavobolje:

Question 313 of 354

314. Amiotrofična lateralna skleroza je bolest koja se javlja :

Question 314 of 354

315. Aspirin je lek koji se daje kod cerebrovaskularnih bolesti:

Question 315 of 354

316. Grafospazam, blefarospazam i tortikolis su klinička manifestacija:

Question 316 of 354

317. Siringomijelična disocijacija senzibiliteta je poremećaj u kome je:

Question 317 of 354

318. „Ruka propovednika“ sa atrofijom tenara i palmarnim gubitkom senzibiliteta u tri i po prsta sa radijalne strane posledica je lezije:

Question 318 of 354

319. Kliničkom slikom amiotrofične lateralne skleroze dominiraju:

Question 319 of 354

320. N.facijalis je:

Question 320 of 354

321. Hipsaritmija spada u osnovne komponente:

Question 321 of 354

322. Kod Wernickeove afazije (zaoružite tačnu konstataciju):

Question 322 of 354

323. Tranzitorni ishemički atak koji se ispoljava žarišnim i opštim moždanim simptomima traje:

Question 323 of 354

324. Kod oštećenja n. abducensa prisutan je:

Question 324 of 354

325. Penetrantna povreda glave je:

Question 325 of 354

326. Znaci pseudobulbarne paralize su:

Question 326 of 354

327. Znak Babinskog ukazuje na leziju:

Question 327 of 354

328. Stečena autoimuna mijastenija gravis je uzrokovana antitelima prema:

Question 328 of 354

329. Stečena autoimuna mijastenija gravis je uzrokovana antitelima prema:

Question 329 of 354

330. Stimulacija rostralnog dela retikularne formacije dovodi do:

Question 330 of 354

331. Dijagnozu Wilsonove bolesti potvrdjuje:

Question 331 of 354

332. Sindrom epikonusa daje lezija:

Question 332 of 354

333. U kojoj bolesti postoji jasno definisani urođeni metabolički poremećaj?

Question 333 of 354

334. Spatička slabost ispod mesta lezije, ispad senzibiliteta za bol i temperaturu uz očuvan senzibilitet za fini dodir vibracioni i duboki senzibilitet karakteristika su:

Question 334 of 354

335. U vezi sa subarahnoidnom hemoragijom (SAH), jedna od sledećih tvrdnji je netačna:

Question 335 of 354

336. Nalaz vizuelnih evociranih potencijala predstavlja dijagnostički kriterijum za postavljanje dijagnoze:

Question 336 of 354

337. Interferon beta je lek koji:

Question 337 of 354

338. U patogenezi koje od navedenih bolesti se pominje α - sinuklein:

Question 338 of 354

339. "Kandžasta šaka" je karakteristična za leziju:

Question 339 of 354

340. U glavne kliničke znake perifernog oštećenja facijalisa ne spada:

Question 340 of 354

341. Psihosocijalni stresovi, svakodnevne frustracije, morfološki poremećaji vratne kične, oromandibularni poremećaji, anksioznost, depresija su faktori rizika za:

Question 341 of 354

342. Kod Alzheimerove bolesti u biohemijskom smislu u hipokampusu i korteksu dominira:

Question 342 of 354

343. Intencioni tremor je tremor koji se javlja samo:

Question 343 of 354

344. Downov sindrom je:

Question 344 of 354

345. Zaokružite samo jedan od navedenih metaboličkih poremećaja koji ne izaziva glavobolju:

Question 345 of 354

346. Spasticitet se javlja kod:

Question 346 of 354

347. Oligoklonalne trake u likvoru dokazuju:

Question 347 of 354

348. Peronealni hod se javlja kod bolesnika koji imaju slabost:

Question 348 of 354

349. Bolesnik koji ima motornu afaziju:

Question 349 of 354

350. Za spastično povišen tonus karakteristično je da je najviše izražen u:

Question 350 of 354

351. Na početku akutnog moždanog udara arterijsku hipertenziju treba:

Question 351 of 354

352. Demencije koje se uspešno leče su:

Question 352 of 354

353. Za kompleksne fokalne epileptične napade jedna tvrdnja nije tačna:

Question 353 of 354

354. Dijabetične neuropatije su najčešće po tipu:

Question 354 of 354


 


– Advertisement –