1. Obostrani vidni simptomi dizartrija, ataksija, tinitus, vrtoglavica, hipakuzija, diplopije simptomi su:

Pitanje 1 od 354

2. Bradikinezija je simptom koji se javlja kod:

Pitanje 2 od 354

3. Homonimna hemianopsija je posledica lezije:

Pitanje 3 od 354

4. Moždani edem koji nastaje kod masivnog infarkta mozga je:

Pitanje 4 od 354

5. Hipotonija mišića:

Pitanje 5 od 354

6. Kod obolelih od Friedreichove ataksije postoje:

Pitanje 6 od 354

7. Weberov alterni sindrom uključuje:

Pitanje 7 od 354

8. Kraniostenoza predstavlja:

Pitanje 8 od 354

9. Tremor glave (definisan, u zavisnosti od pravca klimanja glave, kao „Da“ ili „Ne“ tremor) spada u:

Pitanje 9 od 354

10. Myelitis transversalis karakteriše:

Pitanje 10 od 354

11. Iznad fisure kalkarine završavaju se vlakna:

Pitanje 11 od 354

12. Miotonija je:

Pitanje 12 od 354

13. Plakovi kod multiple skleroze su posledica:

Pitanje 13 od 354

14. "Kandžasta šaka" je karakteristična za leziju:

Pitanje 14 od 354

15. Dijagnozu stečene autoimune mijastenije gravis potvrdjuje sledeći elektrofiziološki nalaz:

Pitanje 15 od 354

16. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Pitanje 16 od 354

17. Kada pri izvodjenju Rombergovog testa bolesnik pada samo sa zatvorenim očima, reč je o oštećenju:

Pitanje 17 od 354

18. Na početku akutnog moždanog udara arterijsku hipertenziju treba:

Pitanje 18 od 354

19. Kayser-Fleisher-ov prsten je pigmentni, zlatno-smedji prsten u Descementovoj membrani oka koji je integralni deo kliničke slike:

Pitanje 19 od 354

20. Motorna afazija nastaje usled lezije:

Pitanje 20 od 354

21. Gubitak refleksa je čest znak kod:

Pitanje 21 od 354

22. Posttraumatska amnezija je najčešće:

Pitanje 22 od 354

23. Faringealni refleks ukazuje na stanje kranijalnih nerava:

Pitanje 23 od 354

24. Mijastenični ( Eaton-Lambertov ) sindrom je uzorkovan:

Pitanje 24 od 354

25. Spoljna oftalmoplegija se klinički ispoljava:

Pitanje 25 od 354

26. Opšti, zajednički simptomi tumora mozga uključuju:

Pitanje 26 od 354

27. Zanemarivanje suprotne strane (tela i prostora) , tzv. „neglekt“ javlja se kao manifestacija oštećenja:

Pitanje 27 od 354

28. Moguće neželjeno dejstvo valproata je:

Pitanje 28 od 354

29. Glavobolja, febrilnost, meningealni znaci, pomućena svest najviše upućuju na:

Pitanje 29 od 354

30. ¨Gowersov manevar” je karakterističan:

Pitanje 30 od 354

31. Syringomyelija je:

Pitanje 31 od 354

32. Demencije koje se uspešno leče su:

Pitanje 32 od 354

33. Najčešći simptom insuficijencije zadnjeg moždanog sliva ( vertebro-bazilarni) je:

Pitanje 33 od 354

34. Hemibalizam je najčešće posledica lezije:

Pitanje 34 od 354

35. Najefikasniji terapijski postupak u lečenju dijabetične polineuropatije je:

Pitanje 35 od 354

36. Senzorna afazija nastaje usled lezije:

Pitanje 36 od 354

37. Nagli prekid krvotoka kroz male cerebralne arterije dovodi do:

Pitanje 37 od 354

38. Prosti apsansni napadi u detinjstvu se NE karakterišu:

Pitanje 38 od 354

39. Za kompleksne fokalne epileptične napade jedna tvrdnja nije tačna:

Pitanje 39 od 354

40. Znak transkranijalne hernijacije mozga je:

Pitanje 40 od 354

41. Fenomen zanemarivanja suprotne strane tela (tzv. "neglect” prostora):

Pitanje 41 od 354

42. Aspirin se daje kod cerebrovaskularnih bolesti :

Pitanje 42 od 354

43. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Pitanje 43 od 354

44. Od Parkinsonove bolesti boluje:

Pitanje 44 od 354

45. Kod oštećenja n. medianusa šaka liči:

Pitanje 45 od 354

46. Specifična terapija ishemijskog moždanog udara je:

Pitanje 46 od 354

47. Afazija predstavlja:

Pitanje 47 od 354

48. Oblast ishemične penumbre je :

Pitanje 48 od 354

49. N.oculomotorius inerviše sve ekstraokularne mišiće oka, osim dva navedena:

Pitanje 49 od 354

50. Brocinu afaziju obično prati:

Pitanje 50 od 354

51. Afazija je poremećaj govorno-jezičkih funkcija koiji se ispoljava:

Pitanje 51 od 354

52. Kod bolesnika sa funikularnom mijelozom (deficit vitamina B12) postoji oštećenje u:

Pitanje 52 od 354

53. Spastička hipertonija se javlja kod lezije:

Pitanje 53 od 354

54. Zona ishemičke penumbre je deo ishemičke teritorije gde:

Pitanje 54 od 354

55. Oštećenje senzibiliteta je prisutno kod:

Pitanje 55 od 354

56. Lekovi izbora u terapiji apsansnih napada su:

Pitanje 56 od 354

57. Kod paralyze n. peroneusa glavni simptom je:

Pitanje 57 od 354

58. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Pitanje 58 od 354

59. U profilaksi napada migrene efikasni su svi lekovi osim:

Pitanje 59 od 354

60. »Centralni facijalis« je znak:

Pitanje 60 od 354

61. Spinalnu mišićnu atrofiju karakterišu:

Pitanje 61 od 354

62. Flakcidna paraplegija nastaje usled lezije:

Pitanje 62 od 354

63. Skener mozga pokazuje hipodenznu zonu:

Pitanje 63 od 354

64. Proteinorahija u normalnom likvoru iznosi:

Pitanje 64 od 354

65. U profilaksi napada migrene ne koristi se jedna grupa lekova lekova:

Pitanje 65 od 354

66. Pogoršanje mišićne slabosti nakon aktivacije mišića i izvesno poboljšanje nakon odmora istih karakteristika je :

Pitanje 66 od 354

67. Cervikalna distonija je fokalna distonija, koja zahvata:

Pitanje 67 od 354

68. Kod vertiga nastalog usled akutnog oštećenja malog mozga prateći nistagmus je:

Pitanje 68 od 354

69. Koji je tipićan trijas simptoma kod normotenzivnog hidrocefalusa?

Pitanje 69 od 354

70. Bitemporalna hemianopsija je karakterističan ispad vidnog polja za leziju:

Pitanje 70 od 354

71. Dijabetične neuropatije su najčešće po tipu:

Pitanje 71 od 354

72. U znake oštećenja malog mozga ne spadaju:

Pitanje 72 od 354

73. Periferni nerv u Ahilovom refleksu je:

Pitanje 73 od 354

74. Spinalnu mišićnu atrofiju karakterišu:

Pitanje 74 od 354

75. Miotonija je:

Pitanje 75 od 354

76. Kliničkom slikom amiotrofične lateralne skleroze dominiraju:

Pitanje 76 od 354

77. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Pitanje 77 od 354

78. Multipla skleroza je oboljenje u kome dominira oštećenje:

Pitanje 78 od 354

79. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Pitanje 79 od 354

80. Sindrom hemisekcije kičmene moždine ( Brown-Sequard sindrom) karakteriše se:

Pitanje 80 od 354

81. Dijagnoza tuberozno skleroznog kompleksa kod odraslih se postavlja na osnovu trijasa:

Pitanje 81 od 354

82. Zaokružite jedan od navedenih lekova čija efikasnot u profilaksi napada migrene nije dokazana u kontrolisanim kliničkim studijama:

Pitanje 82 od 354

83. Amiotrofična lateralna skleroza je oboljenje koje uzrokuje oštećenje:

Pitanje 83 od 354

84. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Pitanje 84 od 354

85. Amiotrofična lateralna skleroza je oboljenje koje uzrokuje oštećenje:

Pitanje 85 od 354

86. Znak transtentorijalne hernijacije mozga je:

Pitanje 86 od 354

87. Interferon beta je lek koji:

Pitanje 87 od 354

88. Kod teškog oštećenja nervus medianusa postoji:

Pitanje 88 od 354

89. Penetrantna povreda glave je:

Pitanje 89 od 354

90. Distrofija predstavlja:

Pitanje 90 od 354

91. Diferencijalna dijagnoza izmedju hemoragijskog i ishemijskog moždanog udara može se isključivo napraviti:

Pitanje 91 od 354

92. Ishemijski moždani udar može nastati:

Pitanje 92 od 354

93. Ključni neuropatološki nalazi u Alchajmerovoj bolesti su:

Pitanje 93 od 354

94. Faktori rizika za vaskularnu demenciju su:

Pitanje 94 od 354

95. Opšti, zajednički simptomi tumora mozga uključuju:

Pitanje 95 od 354

96. Rigor je poremećaj mišićnog tonusa koji se karakteriše:

Pitanje 96 od 354

97. Mesto patološkog procesa kod mijastenije gravis je :

Pitanje 97 od 354

98. Obostrana ideomotorna apraksija (bolesnik ne može da izvede poznatu radnju, iako su motorna i senzorna funkcija očuvane, kao i razumevanje naloga) ukazuje na sindrom oštećenja:

Pitanje 98 od 354

99. Kod oštećenja konusa medule spinalis postoji:

Pitanje 99 od 354

100. Graphanesthesia je karakteristična za leziju:

Pitanje 100 od 354

101. Nalaz vizuelnih evociranih potencijala predstavlja dijagnostički kriterijum za postavljanje dijagnoze:

Pitanje 101 od 354

102. Medijalni delovi temporalnog režnja (uključujući parahipokampalni girus i hipokampus) imaju važnu ulogu u:

Pitanje 102 od 354

103. Osnovni znaci Parkinsonove bolesti su:

Pitanje 103 od 354

104. U Alzheimerovoj demenciji najznačajnije, sa faramakološkog aspekta, je smanjenje :

Pitanje 104 od 354

105. Fenomen olovne cevi je znak:

Pitanje 105 od 354

106. Ptoza se javlja kod lezije:

Pitanje 106 od 354

107. U kojoj bolesti postoji jasno definisani urođeni metabolički poremećaj?

Pitanje 107 od 354

108. Optička agnozija je:

Pitanje 108 od 354

109. Šta čini dijagnozu Hantingtonove horeje?

Pitanje 109 od 354

110. Kod sindroma «caude equine» postoji:

Pitanje 110 od 354

111. Intencioni tremor je tremor koji se javlja samo:

Pitanje 111 od 354

112. N.trochrearis je:

Pitanje 112 od 354

113. „Rodine noge” se često vidjaju kod:

Pitanje 113 od 354

114. U lečenju akutne intermitentne porfirije treba koristiti sve izuzev:

Pitanje 114 od 354

115. Lumbalna punkcija je dijagnostička metoda izbora kod:

Pitanje 115 od 354

116. "Simptom lavaboa" javlja se:

Pitanje 116 od 354

117. Koji se simptomi/znaci mogu pripisati infarktu u vertebrobazilarnom slivu?

Pitanje 117 od 354

118. Spasticitet se javlja kod:

Pitanje 118 od 354

119. U primarne glavobolje ne spada:

Pitanje 119 od 354

120. Peronealni hod se javlja kod bolesnika koji imaju slabost:

Pitanje 120 od 354

121. Amiotrofiočni sindrom nastaje usled lezije u:

Pitanje 121 od 354

122. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Pitanje 122 od 354

123. Pareza, spastično povišen tonus i hiperrefleksija su karakteristični za leziju:

Pitanje 123 od 354

124. Kardinalni znaci Parkinsonove bolesti su:

Pitanje 124 od 354

125. Širenje motornih napada sa jednog na druge delove tela prema redosledu njihove somatotopske reprezentacije u motornom korteksu predstavlja:

Pitanje 125 od 354

126. Akutna egzacerbacije multiple skleroze leči se:

Pitanje 126 od 354

127. Albuminocitološka disocijacija u likvoru ( povišene belančevine a normalne ćelije) je karakteristična za :

Pitanje 127 od 354

128. Dijagnoza deficita vitamina B12 se uobičajeno postavlja :

Pitanje 128 od 354

129. Subakutni sklepozantni panencefalitis (SSPE):

Pitanje 129 od 354

130. Bitemporalna heteronimna hemianopsija je posledica lezije u nivou:

Pitanje 130 od 354

131. Anesthesia dolorosa (intenzivan bol u predelu sniženog senzibiliteta) javlja se kod lezija:

Pitanje 131 od 354

132. Hipotonija mišića:

Pitanje 132 od 354

133. Myelitis transversalis karakteriše:

Pitanje 133 od 354

134. „Ruka propovednika“ sa atrofijom tenara i palmarnim gubitkom senzibiliteta u tri i po prsta sa radijalne strane posledica je lezije:

Pitanje 134 od 354

135. Kako se manifestuje hidrocefalus u deteta?

Pitanje 135 od 354

136. Aspirin se daje kod cerebrovaskularnih bolesti :

Pitanje 136 od 354

137. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Pitanje 137 od 354

138. Neuropatski bol uključuje sve senzitivne fenomene, izuzev:

Pitanje 138 od 354

139. Lumbalna punkcija je kontraindikovana kod :

Pitanje 139 od 354

140. Tranzitorni ishemički atak koji se ispoljava žarišnim i opštim moždanim simptomima traje:

Pitanje 140 od 354

141. Limbični sistem je zadužen za:

Pitanje 141 od 354

142. Hemibalizam, to su:

Pitanje 142 od 354

143. Akutni poliradikuloneuritis karakterše :

Pitanje 143 od 354

144. U napadu Cluster glavobolje javljaju se između ostalog:

Pitanje 144 od 354

145. Tumori koji najčešće izazivaju anozmiju su:

Pitanje 145 od 354

146. N.abducenc je:

Pitanje 146 od 354

147. Refleks tricepsa se integriše u nivou:

Pitanje 147 od 354

148. Myelitis transversalis karakteriše:

Pitanje 148 od 354

149. Znak Babinskog ukazuje na leziju:

Pitanje 149 od 354

150. Siringomijelična disocijacija senzibiliteta je poremećaj u kome:

Pitanje 150 od 354

151. Senzorna afazija se zove:

Pitanje 151 od 354

152. U profilaksi napada migrene jedino nisu efikasni:

Pitanje 152 od 354

153. Hantingtonova horeja je:

Pitanje 153 od 354

154. Hipotrofija mišića jezika nastaje kao posledica:

Pitanje 154 od 354

155. Znak transtentorijalne hernijacije mozga je:

Pitanje 155 od 354

156. Flakcidna paraplegija nastaje usled lezije:

Pitanje 156 od 354

157. U patogenezi koje od navedenih bolesti se pominje α - sinuklein:

Pitanje 157 od 354

158. Za spastično povišen tonus karakteristično je da je najviše izražen u:

Pitanje 158 od 354

159. Stimulacija rostralnog dela retikularne formacije dovodi do:

Pitanje 159 od 354

160. Koji od sledećih tumora mozga nije lokalizovan u zadnjoj lobanjskoj jami:

Pitanje 160 od 354

161. Naglim istezanjem m. quadriceps femoris i m.triceps surae trajnim potiskivanjem dobija se ritmička kontrakcija koju nazivamo:

Pitanje 161 od 354

162. Egzacerbacija multiple skleroze je:

Pitanje 162 od 354

163. Hornerov sindrom karakteriše:

Pitanje 163 od 354

164. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Pitanje 164 od 354

165. Osobine migrenske glavobolje su:

Pitanje 165 od 354

166. Lumbalna punkcija je dijagnostička metoda izbora kod:

Pitanje 166 od 354

167. Kod bolesnika sa funikularnom mijelozom (deficit vitamina B12) postoji oštećenje u:

Pitanje 167 od 354

168. N.facijalis je:

Pitanje 168 od 354

169. Argyl-Robertsonova zenica je najčešće znak:

Pitanje 169 od 354

170. Relapsno-remitentna forma multiple skleroze se karakteriše:

Pitanje 170 od 354

171. Grafospazam, blefarospazam i tortikolis su klinička manifestacija:

Pitanje 171 od 354

172. Mesto patološkog procesa kod mijastenije gravis je :

Pitanje 172 od 354

173. Kod Wernickeove afazije (zaoružite tačnu konstataciju):

Pitanje 173 od 354

174. U vezi sa subarahnoidnom hemoragijom (SAH), jedna od sledećih tvrdnji je netačna:

Pitanje 174 od 354

175. Stečena autoimuna mijastenija gravis je uzrokovana antitelima prema:

Pitanje 175 od 354

176. Absansi su:

Pitanje 176 od 354

177. Pronacija i tonjene ruke su znak:

Pitanje 177 od 354

178. Spatička slabost ispod mesta lezije, ispad senzibiliteta za bol i temperaturu uz očuvan senzibilitet za fini dodir vibracioni i duboki senzibilitet karakteristika su:

Pitanje 178 od 354

179. Naglim istezanjem m.qudriceps femorisa i m. triceps sure trajnim potiskivanjem dobija se ritmička kontrakcija nazvana:

Pitanje 179 od 354

180. Subakutni sklepozantni panencefalitis (SSPE):

Pitanje 180 od 354

181. Akutna egzacerbacija multiple skleroze leči se:

Pitanje 181 od 354

182. Tipičan nalaz na okulogirima koji se sreće u neurosifilisu je:

Pitanje 182 od 354

183. U glavne kliničke znake perifernog oštećenja facijalisa ne spada:

Pitanje 183 od 354

184. N.trochlearis inerviše:

Pitanje 184 od 354

185. Albuminocitološka disocijacija u likvoru prisutna je kod:

Pitanje 185 od 354

186. "Makazast" hod u dece sa dečijom cerebralnom oduzetošću predstavlja izmenjen hod sa tendencijom ukrštanja nogu usled:

Pitanje 186 od 354

187. Alterni vaskularni sindromi nastaju zbog lezije:

Pitanje 187 od 354

188. Ako bolesnik ima bol i crvenilo u oku, povećano lučenje suza i curenje iz nosa i glavobolju, on najverovatnije ima:

Pitanje 188 od 354

189. Kliničku sliku tabesa dorsalisa karakterišu:

Pitanje 189 od 354

190. Siringomijelična disocijacija senzibiliteta je poremećaj u kome je:

Pitanje 190 od 354

191. Koje vrste neuroloških komplikacija mogu da prate nastanak moždanog udara?

Pitanje 191 od 354

192. Ekstrapiramidni sistem je skup jezgara i njihovih veza:

Pitanje 192 od 354

193. Nalaz vizuelnih evociranih potencijala predstavlja dijagnostički kriterijum za postavljanje dijagnoze:

Pitanje 193 od 354

194. Ukoliko lorazepam u prvih 10 minuta ne prekini epileptički status i.v. treba dati:

Pitanje 194 od 354

195. Lazarevićev znak ima klinički značaj ukoliko se javlja kada se noga odigne od podloge :

Pitanje 195 od 354

196. U parkinsonovoj bolesti stradaju:

Pitanje 196 od 354

197. Centralni uzrok hipotonije može biti:

Pitanje 197 od 354

198. Hronična peroralna primena kortikosteroida kod bolesnika sa multiplom sklerozom:

Pitanje 198 od 354

199. Nakupljanje krvi izmedju arahnoideje i tvrde moždanice ( dure) naziva se:

Pitanje 199 od 354

200. U distonije spadaju:

Pitanje 200 od 354

201. Zaokružite samo jedan od navedenih metaboličkih poremećaja koji ne izaziva glavobolju:

Pitanje 201 od 354

202. Osnovni znaci Parkinsonove bolesti su:

Pitanje 202 od 354

203. Bellov fenomen nastaje usled:

Pitanje 203 od 354

204. Nistagmus praćen vrtoglavicom, mukom, povraćanjem i tinitusom je najverovatnije:

Pitanje 204 od 354

205. Kliničku sliku tabesa dorsalisa karakterišu:

Pitanje 205 od 354

206. U lečenju West-ovog sindroma su najčešće delotvorni:

Pitanje 206 od 354

207. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Pitanje 207 od 354

208. Najznačajniji elemenat krvno moždane barijere je:

Pitanje 208 od 354

209. “Gowersov manevar” je karakterističan:

Pitanje 209 od 354

210. Anosmija je:

Pitanje 210 od 354

211. Diferencijalna dijagnoza izmedju hemoragijskog i ishemijskog moždanog udara može se isključivo napraviti:

Pitanje 211 od 354

212. Dijagnozu tuberozno-skleroznog kompleksa čini trijas:

Pitanje 212 od 354

213. Stečena autoimuna mijastenija gravis je uzrokovana antitelima prema:

Pitanje 213 od 354

214. Refleks bicepsa se integriše u nivou:

Pitanje 214 od 354

215. Bitemporalni ispad vidnog polja se javlja:

Pitanje 215 od 354

216. Hipsaritmija spada u osnovne komponente:

Pitanje 216 od 354

217. Koji je tipićan trijas simptoma kod normotenzivnog hidrocefalusa?

Pitanje 217 od 354

218. Fenomen „klackalice“ tipičan je:

Pitanje 218 od 354

219. Patološke promene u lezijama u mozgu u Multiploj sklerozi se karakterišu:

Pitanje 219 od 354

220. Hutchinsonova zenica je:

Pitanje 220 od 354

221. Težina zatvorene povrede glave se odredjuje prema:

Pitanje 221 od 354

222. Kod sindroma «caude equine» postoji:

Pitanje 222 od 354

223. Koji se simptomi/znaci mogu pripisati infarktu u vertebrobazilarnom slivu?

Pitanje 223 od 354

224. Westov sindrom se karakteriše:

Pitanje 224 od 354

225. Bolest u čijoj osnovi leži imunski poredovano oštećenje povezano sa sitno ćelijskim Ca pluća, a klinički se karakteriše generalizovanom slabošću i znacima autonomne disfunkcije je:

Pitanje 225 od 354

226. Kod Alzheimerove bolesti u biohemijskom smislu u hipokampusu i korteksu dominira:

Pitanje 226 od 354

227. Nalaz u likvoru u multiploj sklerozi karakteriše sve osim jedne navedene tvrdnje:

Pitanje 227 od 354

228. Nakupljanje krvi izmedju arahnoideje i tvrde moždanice ( dure) naziva se:

Pitanje 228 od 354

229. Simptomatski vazospazam krvnih sudova mozga i posledična odložena ishemija u bolesnika sa subarahnoidalnom hemoragijom ( SAH) javlja se se u preko 40% bolesnika:

Pitanje 229 od 354

230. Kod oštećenja ćelija perifernog motornog neurona u kičmenoj moždini prisutno je:

Pitanje 230 od 354

231. Sekundarna prevencija moždanog udara je:

Pitanje 231 od 354

232. Sindrom epikonusa daje lezija:

Pitanje 232 od 354

233. U profilaksi napada migrene efikasni su svi lekovi osim:

Pitanje 233 od 354

234. Najtipičniji trijas oštećenja nervnog sistema kod Sistemskog eritemskog lupusa je:

Pitanje 234 od 354

235. Poboljšanje mišićne snage nakon primene Prostimina (Neostigmina) je tipično za:

Pitanje 235 od 354

236. Oligoklonalne trake u likvoru dokazuju:

Pitanje 236 od 354

237. Weberov alterni sindrom uključuje:

Pitanje 237 od 354

238. Psihosocijalni stresovi, svakodnevne frustracije, morfološki poremećaji vratne kične, oromandibularni poremećaji, anksioznost, depresija su faktori rizika za:

Pitanje 238 od 354

239. Tremor u miru, rigor, posturalni poremećaj i magnetni hod su karakteristike:

Pitanje 239 od 354

240. Kliničkom slikom amiotrofične lateralne skleroze dominiraju:

Pitanje 240 od 354

241. Negroov fenomen se viđa kod:

Pitanje 241 od 354

242. Za Friedreichovu ataksiju ne važi jedna tvrdnja:

Pitanje 242 od 354

243. “Gowersov manevar” je karakterističan:

Pitanje 243 od 354

244. U slučaju lezije okulomotornog nerva može da se pojavi sve navedeno, izuzev:

Pitanje 244 od 354

245. Supranuklearna paraliza n.facijalis-a ili tzv. „ centralni facijalis“ daje :

Pitanje 245 od 354

246. Charcot-Marie-Tooth-ova bolest spada u:

Pitanje 246 od 354

247. Koje su najčešće kliničke manifestacije ishemičnog moždanog udara u karotidnom slivu?

Pitanje 247 od 354

248. Kod lezije n.vagusa javlja se:

Pitanje 248 od 354

249. Fascikulacije ukazuju na leziju:

Pitanje 249 od 354

250. Tumor hipofize može dovesti do:

Pitanje 250 od 354

251. Miotonija je:

Pitanje 251 od 354

252. Najteža komplikacija aneurizmatske subarahnoidalne hemoragije je:

Pitanje 252 od 354

253. Kayser-Fleischer-ov žuto-zelenkasto-braon prsten:

Pitanje 253 od 354

254. Tinelovi znaci su korisni u kliničkom pregledu za potvrdu dijagnoze:

Pitanje 254 od 354

255. Gubitak dubokih mišićnih refleksa je čest znak kod:

Pitanje 255 od 354

256. U slučaju lezije okulomotornog nerva može da se pojavi sve navedeno, izuzev:

Pitanje 256 od 354

257. U lečenju idiopatske trigeminalne neuralgije koriste se svi lekovi izuzev:

Pitanje 257 od 354

258. Deficijencija vitamina B12 dovodi do:

Pitanje 258 od 354

259. Lek koji je najefikasniji u lečenju citotoksičnog edema je:

Pitanje 259 od 354

260. Moždana smrt podrazumeva:

Pitanje 260 od 354

261. Febrilne konvulzije se javljaju kod dece u toku:

Pitanje 261 od 354

262. Lekovi izbora u terapiji apsansnih epileptičnih napada su:

Pitanje 262 od 354

263. Dijagnozu Wilsonove bolesti potvrdjuje:

Pitanje 263 od 354

264. Zaokružite tip glavobolje koja ne spada u primarne glavobolje:

Pitanje 264 od 354

265. Najtipičniji trijas oštećenja nervnog sistema kod Sistemskog eritemskog lupusa je:

Pitanje 265 od 354

266. Eferentni deo kornealnog refleksa je:

Pitanje 266 od 354

267. Stimulacija rostralnog dela retikularne formacije dovodi do:

Pitanje 267 od 354

268. Aspirin je lek koji se daje kod cerebrovaskularnih bolesti:

Pitanje 268 od 354

269. Astereognozija je:

Pitanje 269 od 354

270. Ključni simptom delirijuma je:

Pitanje 270 od 354

271. Deficit vitamina B12 može da uzrokuje:

Pitanje 271 od 354

272. Glavobolja, febrilnost, meningealni znaci, pomućena svest najviše upućuju na:

Pitanje 272 od 354

273. Ageuzija je gubitak čula:

Pitanje 273 od 354

274. Amiotrofična lateralna skleroza je bolest koja se javlja :

Pitanje 274 od 354

275. Zaokruzi tačan odgovor:

Pitanje 275 od 354

276. Osnov kliničke slike akutnog poliradikuloneuritisa ( Sy Guillain-Barre) je:

Pitanje 276 od 354

277. Najčešći uzrok nastanka subaranoidnih hemoragija je:

Pitanje 277 od 354

278. Kod lezije hipoglosusa javlja se:

Pitanje 278 od 354

279. Akutna egzacerbacija multiple skleroze leči se:

Pitanje 279 od 354

280. Kada pri izvodjenju Rombergovog testa bolesnik pada samo sa zatvorenim očima, reč je o oštećenju:

Pitanje 280 od 354

281. Sindrom epikonusa daje lezija:

Pitanje 281 od 354

282. Kod Alzheimerove bolesti u biohemijskom smislu u hipokampusu i korteksu dominira:

Pitanje 282 od 354

283. Downov sindrom je:

Pitanje 283 od 354

284. Huntingtonova bolest je neurodegenerativna bolest koju karakterišu:

Pitanje 284 od 354

285. Od neuralgičnih bolova najčešća je:

Pitanje 285 od 354

286. Dva osnovna načina lečenja epilepsije su:

Pitanje 286 od 354

287. Pogoršanje mišićne slabosti nakon aktivacije mišića i izvesno poboljšanje nakon odmora istih karakteristika je :

Pitanje 287 od 354

288. U sekundarnoj prevenciji ishemičkog moždanog udara daje se aspirin (acetil salicilna kiselina) :

Pitanje 288 od 354

289. Lezija zadnih kolumni dovodi do:

Pitanje 289 od 354

290. Atrijalna fibrilacija je faktor rizika za:

Pitanje 290 od 354

291. Test odbijanja se koristi za procenu:

Pitanje 291 od 354

292. Ključni neuropatološki nalazi u Alchajmerovoj bolesti su:

Pitanje 292 od 354

293. Sindrom intrakranijalne hipertenzije se karakteriše:

Pitanje 293 od 354

294. Najčešća forma mišićne distrofije kod odraslih je :

Pitanje 294 od 354

295. Dijagnoza multiple skleroze postavlja se na osnovu:

Pitanje 295 od 354

296. Lezija zadnjih kolumni dovodi do:

Pitanje 296 od 354

297. Penetrantna povreda glave je:

Pitanje 297 od 354

298. Lumbalna punkcija se izvodi između:

Pitanje 298 od 354

299. Ishemijski moždani udar može nastati:

Pitanje 299 od 354

300. Oštećenje n. optikusa dovodi do slepila:

Pitanje 300 od 354

301. Jednostrano oštećenje okcipitalnog režnja dovodi do:

Pitanje 301 od 354

302. Visoka vrednost kreatin –fosfo- kinaze (CPK) može se videti kod:

Pitanje 302 od 354

303. Sindrom nemirnih nogu spada u:

Pitanje 303 od 354

304. Kardinalni laboratorijski nalaz koji govori u prilog poliradikuloneuritisa je:

Pitanje 304 od 354

305. Autozomno-dominantno nasledna bolest sa kompletnom penetrantnošću, nevoljnim distalnim pokretima, demencijom i psihijatriskim simptomima je:

Pitanje 305 od 354

306. Ishemični moždani dogadjaj koji traje kraće od 24 sata je:

Pitanje 306 od 354

307. Koji tip glavobolje ne spada u primarne glavobolje:

Pitanje 307 od 354

308. Binswangerova bolest je:

Pitanje 308 od 354

309. Kod obolelih od Friedreichove ataksije postoje:

Pitanje 309 od 354

310. Hipsaritmija spada u osnovne komponente:

Pitanje 310 od 354

311. Neurofibromatozu karakteriše:

Pitanje 311 od 354

312. U lečenju akutne intermitentne porfirije treba koristiti sve izuzev:

Pitanje 312 od 354

313. Lazarevićev znak upućuje na leziju:

Pitanje 313 od 354

314. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Pitanje 314 od 354

315. Koje simptome akutnog napada migrene ublažavaju lekovi iz grupe triptana:

Pitanje 315 od 354

316. Normalan broj ćelija u cerebrospinalnoj tečnosti je:

Pitanje 316 od 354

317. Kliničkom slikom amiotrofičke lateralne skleroze dominiraju:

Pitanje 317 od 354

318. Na potres mozga (comotio cerebri) najviše upućuju:

Pitanje 318 od 354

319. Osnovna dijagnostička metoda za postavljanje dijagnoze apscesa mozga je:

Pitanje 319 od 354

320. Oligoklonalne trake u likvoru dokazuju:

Pitanje 320 od 354

321. Bolesnik koji ima motornu afaziju:

Pitanje 321 od 354

322. Osnovna metoda za postavljanje dijagnoze miopatije je:

Pitanje 322 od 354

323. Neurofibromatozu karakteriše:

Pitanje 323 od 354

324. Povišen intrakranijalni pritisak:

Pitanje 324 od 354

325. Kod oštećenja n. abducensa prisutan je:

Pitanje 325 od 354

326. Pojava subarahnoidalne hemoragije (SAH) može biti povezana sa konzumiranjem droga. Zloupotreba koje droge je povezana sa najvećim rizikom od pojave SAH:

Pitanje 326 od 354

327. Astereognozija je:

Pitanje 327 od 354

328. Grafospazam, blefarospazam i tortikolis su klinička manifestacija:

Pitanje 328 od 354

329. Eferentni deo kornelanog refleksa čini:

Pitanje 329 od 354

330. Kliničkom slikom funikularne mijeloze dominiraju :

Pitanje 330 od 354

331. Naglo nastala glavobolja, povraćanje i fokalni neurološki deficit su TIPIČNA klinička manifestacija:

Pitanje 331 od 354

332. Terapija neuropatskog bola uključuje sve osim:

Pitanje 332 od 354

333. Jandrassikov manevar se koristi za:

Pitanje 333 od 354

334. „Zargon afazija „ označava poremećaj govora

Pitanje 334 od 354

335. U osnovu Parkinsonove bolesti leži nedostatak na nivou nigrostrijatnih vlakana:

Pitanje 335 od 354

336. Kod oštećenja torakalnog dela kičmene moždine prisutna je:

Pitanje 336 od 354

337. Prve samostalne korake, uz pridržavanje za jednu ruku se kod najveći broj zdrave dece izvodi:

Pitanje 337 od 354

338. Alterni vaskularni sindromi nastaju zbog lezije:

Pitanje 338 od 354

339. Karakteristike hipertenzivne encefalopatije kod maligne hipertenzije:

Pitanje 339 od 354

340. Kriterijumi za dijagnozu demencije sa Lewy-jevim telima su:

Pitanje 340 od 354

341. Patološka zamorljivost mišića, timusna hiperplazija, prisusvo diplopija, pozitivan tenzilonski test su kriterijumi za postavljanje dijagnoze:

Pitanje 341 od 354

342. Znaci pseudobulbarne paralize su:

Pitanje 342 od 354

343. Interferon beta je lek koji:

Pitanje 343 od 354

344. Bolesnik koji ima motornu afaziju:

Pitanje 344 od 354

345. Oštećenje centralnog motornog neurona karakterišu:

Pitanje 345 od 354

346. Koji od navedenih poremećaja ne može biti uzrok bulbarne paralize:

Pitanje 346 od 354

347. Kod svih vrsta statusa epilepticusa suvereno sredstvo dato intravenski je:

Pitanje 347 od 354

348. U osnovne znake Parkinsonove bolesti:

Pitanje 348 od 354

349. Foster-Kenedy sindrom obuhvata:

Pitanje 349 od 354

350. Imunski posredovana neuropatija je:

Pitanje 350 od 354

351. Glavobolja koja budi pacijenta iz sna, povraćanje u mlazu i edem papile optičkog nerva su opšti, zajednički simptomi:

Pitanje 351 od 354

352. Od multipe skleroze najčešće oboljevaju:

Pitanje 352 od 354

353. Drop ataci su:

Pitanje 353 od 354

354. Dekortikacioni položaj bolesnika u komi uključuje:

Pitanje 354 od 354