You are currently viewing Faringealni (škržni) lukovi,  kese i žlebovi.
Faringealni lukovi

Faringealni (škržni) lukovi, kese i žlebovi.

Faringealni lukovi predstavljaju strukture koje nastaju u predelu budućeg vrata ploda, oko 4. nedelje razvića.

Da bismo u potpunosti razumeli nastanak ovih struktura, potrebno je da se osvrnemo na plod u trećoj nedelji razvića. U ovom periodu nastaje troslojni embrionalni disk kojeg čine: ektoderm, mezoderm i endoderm. Svaka od ovih struktura prolazi kroz specifične procese razvoja koji su već pomenuti u prethodnim lekcijama.

Ono na šta se treba osvrnuti jeste kranio-kaudalno i latero-lateralno savijanje ploda. Nakon ovih procesa, na površini ploda nalazi se ektoderm, ispod njega mezoderm a u samoj unutrašnjosti endoderm od kog je usled savijanja, nastalo primarno crevo. (slika 1.)

Crtež koji prikazuje plod pre i plod posle laterolateralnog savijanja
Slika 1. Plod pre i posle latero-lateralnog savijanja

Već smo naveli da primarno (primitivno) crevo ima svoj prednji, srednji i zadnji deo. Za razvoj farinksa (ždrela), ključan je prednji deo creva. On se kranijalno završava sa bukofaringealnom membranom na čijem mestu kasnije nastaje usni otvor.

Nastanak lukova, žlebova i kesa

Faringealni tj. škržni lukovi se prvi put uočavaju u 4. nedelji razvića. Oni su uvek bilateralni, što znači da se javljaju u paru, sa obe strane embriona.

Nakon formiranja primarnog (primitivnog) creva, dolazi do proliferacije mezoderma u predelu budućeg vrata embriona. Ovaj mezoderm ne raste podjednako u svim delovima, već će negde proliferisati više, a negde manje. (slika 2.)

Transverzalni presek u predelu "vrata", pre i posle proliferacije mezoderma
Slika 2. Transverzalni presek u predelu „vrata“, pre i posle proliferacije mezoderma

Na mestima velike proliferacije, formiraju se izbočine koje se nazivaju faringealni (škržni) lukovi. Mesta sa sporijom proliferacijom bivaju uronjena između faringealnih lukova. (slika 3.)

Ova mesta se sa spoljašnje strane doživljavaju kao udubljenja, te se nazivaju faringealni (škržni) žlebovi. Ista ta mesta se sa unutrašnje strane doživljavaju kao evaginacije (ispupčenja) pa se nazivaju faringealne (škržne) kese. (slika 3.)

Prednje crevo sa prikazanim faringealnim lukom, faringealnim žlebom i faringealnom kesom.
Slika 3. Sagitalni presek embriona, prednje crevo

Faringealni lukovi

Kao što je već naznačeno, svaki od faringealnih lukova je izgrađen od sva tri klicina lista. Ukupno postoji 5 parova i označavaju se brojevima: I, II, III, IV, VI. Postoji i peti faringealni luk, ali je on najčešće nedostaje ili je rudimentiran i brzo iščezava. (slika 4.)

Crtež prikazuje faringealne lukove, ubliženo
Slika 4. Faringealni lukovi

Prvi faringealni luk

Prvi faringealni luk tj. mandibularni luk se javlja u 4. nedelji embrionalnog razvića. Vrlo brzo se na njemu mogu razaznati dve prominencije: maksilarna i mandibularna. Ove prominencije se dalje diferenciraju i imaju ključnu ulogu u formiranju gornje i donje vilice. (vidi poglavlje razviće lica)

Ostali faringealni lukovi

Drugi faringealni luk se naziva još i hioidni luk. Ključan je za nastanak mnogih skeletnih i mišićnih struktura: stapes, deo hioidne kosti, mišići lica, platysma itd.

Treći faringealni luk je ključan za nastanak stilofaringealnog mišića. Četvrti faringealni luk formira krikotiroidni mišić kao i mišiće mekog nepca, dok je šesti faringealni luk ključan za nastanak svih mišića larinksa, osim krikotiroidnog.

Faringealni (škržni) žlebovi

Faringealni žlebovi se najbolje vide u 5. nedelji razvića, ukupno postoji četiri para. Svi oni vremenom u potpunosti iščezavaju, osim prvog. Od prvog škržnog žleba, formiraće se epitel spoljašnjeg uha (meatus acusticus externus) kao i deo bubne opne (membrana tympani)

Faringealne (škržne) kese

Faringealne (škržne) kese se mogu opisati i kao divertikulumi faringealnog endoderma, tj. prednjeg dela primarnog (primitivnog) creva. Postoji 4 para kesa, dok je peti par rudimentiran ili u potpunosti nedostaje.

Prva faringealna kesa: razvija se sa diferencijacijom srednjeg uha. Od nje će nastati epitel koji oblaže srednje uho kao i eustahijeva tuba (tuba auditiva, tuba auditoria Eustachi).

Druga faringealna kesa: kjučna je za formiranje krajnične jame (fossa tonsillaris) kao i samog krajnika (tonsilla) u koji kasnije migrira limfno tkivo.

Treća faringealna kesa: iz nje se razvija timus i donje paratiroidne žlezde. Obe ove strukture gube faringealne veze i migriraju.

Četvrta faringealna kesa: ključna za razvoj gornjih paratiroidnih žlezda.

* Tiroidna žleda se razvija iz posebnog, tiroidnog divertikuluma.