1. Stratum spinosum:

Pitanje 1 od 200

2. Seboroični predeli su:

Pitanje 2 od 200

3. Urtika nije:

Pitanje 3 od 200

4. Folikuli se prostiru od epidermisa do:

Pitanje 4 od 200

5. Vlaknasti deo međućelijske supstance derma čine:

Pitanje 5 od 200

6. Nodus (čvor) je:

Pitanje 6 od 200

7. Postoje sledeće vrste znojnih žlezda:

Pitanje 7 od 200

8. Prema etiologiji pustule ne mogu biti:

Pitanje 8 od 200

9. Papula je:

Pitanje 9 od 200

10. Makroskopske karakteristike kože su:

Pitanje 10 od 200

11. Makule nastale trajnim proširenjem malih krvnih sudova su:

Pitanje 11 od 200

12. Fetalne dlake su:

Pitanje 12 od 200

13. Individualnost reljefa kože jagodica prstiju ima značaja u:

Pitanje 13 od 200

14. Faktori koji uz prisustvo pigmenta utiču na boju kože su i (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 14 od 200

15. Nokti (unguines) su sagrađeni od:

Pitanje 15 od 200

16. Rožasti sloj se:

Pitanje 16 od 200

17. Po merokrinom tipu sekrecije luče:

Pitanje 17 od 200

18. Tuber (čvorić) je:

Pitanje 18 od 200

19. Derm je deo kože koji se nalazi:

Pitanje 19 od 200

20. Enantem je:

Pitanje 20 od 200

21. Dermis je deo kože u kome se:

Pitanje 21 od 200

22. Limfociti, neutrofili, leukociti, plazma-ćelije su ćelije poreklom iz krvi:

Pitanje 22 od 200

23. Faza mirovanja je:

Pitanje 23 od 200

24. Na reljefu kože nakon 25. godine života nastaju bore:

Pitanje 24 od 200

25. Holokrini tip sekrecije lojnih žlezda označava da:

Pitanje 25 od 200

26. Lojne žlezde (glandulae sebaceae) sastoje se:

Pitanje 26 od 200

27. Epidermodermalna granica ispod svetlosnog mikroskopa je:

Pitanje 27 od 200

28. Keratinski filamenati – tonofibrili u keratinocitima mogu se videti:

Pitanje 28 od 200

29. Koža je najdeblja na:

Pitanje 29 od 200

30. Pasivni eritem nastaje:

Pitanje 30 od 200

31. Hypodermis (hipoderm, potkožno masno tkivo, subcutis):

Pitanje 31 od 200

32. Melanociti su:

Pitanje 32 od 200

33. Prema histološkoj građi ekrine žlezde su tubularnog tipa kao i:

Pitanje 33 od 200

34. Slojevi kože su:

Pitanje 34 od 200

35. Znoj ekrinih znojnih žlezda učestvuje u termoregulaciji:

Pitanje 35 od 200

36. Eflorescencije iznad nivoa kože mogu biti :

Pitanje 36 od 200

37. Stratum corneum sastoji se od:

Pitanje 37 od 200

38. Matriks nokta je:

Pitanje 38 od 200

39. Eflorescencije iznad nivoa kože ispunjene tečnim sadržajem su:

Pitanje 39 od 200

40. Sebum je:

Pitanje 40 od 200

41. Mreže krvnih sudova kože su:

Pitanje 41 od 200

42. Ćelije bazalnog sloja su:

Pitanje 42 od 200

43. Lojne žlezde otvaraju direktno na površini kože:

Pitanje 43 od 200

44. Nodus :

Pitanje 44 od 200

45. Imunokompetentne ćelije epiderma su:

Pitanje 45 od 200

46. Apokrine žlezde počinju da funkcionišu:

Pitanje 46 od 200

47. Koža je najtanja na:

Pitanje 47 od 200

48. Bistri sadržaj vezikule može naknadno postati:

Pitanje 48 od 200

49. Amorfni deo međućelijske supstance derma čine:

Pitanje 49 od 200

50. Epidermis osim keratinocita sadrži i:

Pitanje 50 od 200

51. Makule usled poremećaja u sadržaju melanina mogu biti:

Pitanje 51 od 200

52. Koža predstavlja:

Pitanje 52 od 200

53. Međućelijska supstanca derma sastoji se od (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 53 od 200

54. Anagena faza je faza:

Pitanje 54 od 200

55. Međućelijska supstanca derma sastoji se od:

Pitanje 55 od 200

56. Kutikula je tanki deo nokatnih:

Pitanje 56 od 200

57. Adneksa kože su:

Pitanje 57 od 200

58. Vellus dlake:

Pitanje 58 od 200

59. Vezikule nastaju kao posledica:

Pitanje 59 od 200

60. Vezikula nije:

Pitanje 60 od 200

61. Lichenificatio (lihenifikovana ploča) je:

Pitanje 61 od 200

62. Folikuli se sastoje od (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 62 od 200

63. Osim funkcionalnih otvora koža pokriva:

Pitanje 63 od 200

64. Ekrine znojne žlezde najgušće su raspoređene na:

Pitanje 64 od 200

65. Prema histološkoj građi ekrine žlezde su:

Pitanje 65 od 200

66. Apokrine žlezde kod čoveka:

Pitanje 66 od 200

67. Ćelije poreklom iz krvi (limfociti, neutrofili, plazma-ćelije) u dermu:

Pitanje 67 od 200

68. Terminalne dlake su:

Pitanje 68 od 200

69. Znoj ekrinih znojnih žlezda formira emulzioni omotač:

Pitanje 69 od 200

70. Virusna veruka je:

Pitanje 70 od 200

71. Sterilne pustule javljaju se kod:

Pitanje 71 od 200

72. Nokat je:

Pitanje 72 od 200

73. Ćelije bazalnog sloja su:

Pitanje 73 od 200

74. Plax (plak, ploča) najčešće nastaje:

Pitanje 74 od 200

75. Tuber (čvorić) nije:

Pitanje 75 od 200

76. Urtica je:

Pitanje 76 od 200

77. Prema histološkoj lokalizaciji patološkog procesa papule mogu biti:

Pitanje 77 od 200

78. Funkcije kože su:

Pitanje 78 od 200

79. Urtika je:

Pitanje 79 od 200

80. Hipodermis se sastoji pretežno od:

Pitanje 80 od 200

81. Uloga ekrine sekrecije je najvažnija:

Pitanje 81 od 200

82. Ekrine znojne žlezde ne nalaze se na:

Pitanje 82 od 200

83. Epiderm se sastoji iz:

Pitanje 83 od 200

84. Citoplazma pločastih ćelija Stratum granulosuma:

Pitanje 84 od 200

85. Snopovi keratinskih filamenata- tonofibrila karakterišu:

Pitanje 85 od 200

86. Vibices je:

Pitanje 86 od 200

87. Faza aktivnog rasta dlake je:

Pitanje 87 od 200

88. Sebacealna žlezda sa dlakom i pridodatim mišićem čini:

Pitanje 88 od 200

89. Izvodni kanal ekrinih znojnih žlezda prolazi kroz derm i epiderm:

Pitanje 89 od 200

90. Nokat je po definiciji:

Pitanje 90 od 200

91. Prema načinu nastajanja eflorescencije mogu biti:

Pitanje 91 od 200

92. Glandulae sebaceae su prisutne na svim delovima tela, osim:

Pitanje 92 od 200

93. Karakteristike pasivnog eritema su :

Pitanje 93 od 200

94. Seboroični predeli nisu:

Pitanje 94 od 200

95. Amorfni deo međućelijske supstance derma čine (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 95 od 200

96. Prema nivou kože razlikuju se tri osnovne grupe eflorescencija:

Pitanje 96 od 200

97. Eflorescencije iznad nivoa kože ispunjene tečnim sadržajem su:

Pitanje 97 od 200

98. Keratinocite karakteriše (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 98 od 200

99. Plax (plak, ploča) je:

Pitanje 99 od 200

100. Pigmenti koji utiču na boju kože su (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 100 od 200

101. Po holokrinom tipu sekrecije luče:

Pitanje 101 od 200

102. Epidermis je deo kože u kome se:

Pitanje 102 od 200

103. Epidermis (epiderm) je:

Pitanje 103 od 200

104. Ukoliko je pustula smeštena folikularno:

Pitanje 104 od 200

105. Prema etiologiji pustule mogu nastati:

Pitanje 105 od 200

106. Sekret apokrinih žlezda karakterističan je za:

Pitanje 106 od 200

107. Stratum basale (bazalni sloj) je (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 107 od 200

108. Uloge sebuma su

Pitanje 108 od 200

109. Dermis (derm, cutis) je:

Pitanje 109 od 200

110. Halo je:

Pitanje 110 od 200

111. Koža se sastoji iz:

Pitanje 111 od 200

112. Vlaknasti deo međućelijske supstance derma čine (zaokruži dva tačna odgovora):

Pitanje 112 od 200

113. Mehanizmom evaporacije znoj ekrinih znojnih žlezda učestvuje u:

Pitanje 113 od 200

114. Eritem (erythema) je:

Pitanje 114 od 200

115. Lichenificatio (lihenifikovana ploča) je:

Pitanje 115 od 200

116. Apokrine žlezde kod čoveka:

Pitanje 116 od 200

117. Makule nastale trajnim proširenjem malih krvnih sudova su:

Pitanje 117 od 200

118. Eflorescencije iznad nivoa kože ispunjene tečnim sadržajem:

Pitanje 118 od 200

119. Tuber (čvorić) je:

Pitanje 119 od 200

120. Prema histološkoj građi ekrine i apokrine žlezde su:

Pitanje 120 od 200

121. Petehije su:

Pitanje 121 od 200

122. Urtika kao eflorescencija karakteriše kliničku sliku:

Pitanje 122 od 200

123. Uloge sebuma su:

Pitanje 123 od 200

124. Slojevi kože su:

Pitanje 124 od 200

125. Koža (grč. - dermis; lat.- cutis) je:

Pitanje 125 od 200

126. Bulla (plik) je:

Pitanje 126 od 200

127. Nokatni nabori eponychium i perionychium okružuju:

Pitanje 127 od 200

128. Boja kože zavisi od (zaokruži dva tačna odgovora) :

Pitanje 128 od 200

129. Nokatni nabori su:

Pitanje 129 od 200

130. Pustula je:

Pitanje 130 od 200

131. Epiderm je:

Pitanje 131 od 200

132. Primarne eflorescencije su:

Pitanje 132 od 200

133. Makula je eflorescencija:

Pitanje 133 od 200

134. Lojne žlezde ne otvaraju se direktno na površini kože:

Pitanje 134 od 200

135. Slojevi građe dlake su:

Pitanje 135 od 200

136. Pustule ne mogu biti:

Pitanje 136 od 200

137. Lanugo (fetalne dlake) krajem fetalnog života zamenjuju:

Pitanje 137 od 200

138. Seboroični predeli su:

Pitanje 138 od 200

139. Zbog slabo kiselog pH od 5,5 sebum:

Pitanje 139 od 200

140. Vezikule nastaju stvaranjem šupljina i nakupljanjem tečnosti:

Pitanje 140 od 200

141. Sekretorni deo Apokrine žlezde smešten je:

Pitanje 141 od 200

142. Epidermalna papula je:

Pitanje 142 od 200

143. Eritem ljubičastocrvene boje, snižene temperature, nakon vitropresije se postepeno vraća je:

Pitanje 143 od 200

144. Tuber (čvorić) nije:

Pitanje 144 od 200

145. Vezikula je:

Pitanje 145 od 200

146. Glandulae sebaceae svoje produkte:

Pitanje 146 od 200

147. Koža pokriva celu površinu tela sa izuzetkom funkcionalnih otvora (zaokruži dva tačna odgovora) gde koža prelazi:

Pitanje 147 od 200

148. Fibroblasti, makrofagi, mastociti su ćelije derma koje se nalaze u:

Pitanje 148 od 200

149. Lojne žlezde luče po:

Pitanje 149 od 200

150. Reljef kože sačinjavaju:

Pitanje 150 od 200

151. Lojne žlezde su alveolarne žlezde:

Pitanje 151 od 200

152. Histološki u dermu se razlikuju:

Pitanje 152 od 200

153. Dlake (pili, trichos) su:

Pitanje 153 od 200

154. Stvaranjem šupljina i nakupljanjem tečnosti nastaju:

Pitanje 154 od 200

155. Stratum lucidum:

Pitanje 155 od 200

156. Merkelove ćelije su:

Pitanje 156 od 200

157. Papule mogu biti:

Pitanje 157 od 200

158. Apokrine žlezde izlučuju sekret:

Pitanje 158 od 200

159. Langerhansove ćelije su:

Pitanje 159 od 200

160. U pubertetu nastaju:

Pitanje 160 od 200

161. Izvodni kanal  Apokrine žlezde:

Pitanje 161 od 200

162. Direktna posledica patološkog dešavanja u koži su:

Pitanje 162 od 200

163. Eflorescencije su po definciji:

Pitanje 163 od 200

164. Pošto su glandulae sudoriferae merokrine žlezde:

Pitanje 164 od 200

165. Urtika na istom mestu:

Pitanje 165 od 200

166. Aktivni eritem nastaje:

Pitanje 166 od 200

167. Stratum corneum ili rožasti sloj:

Pitanje 167 od 200

168. Ćelije dermisa su:

Pitanje 168 od 200

169. Karakteristike aktivnog eritema su:

Pitanje 169 od 200

170. Površine kože kod odraslog čoveka je oko:

Pitanje 170 od 200

171. Ćelije koje učestvuju u stvaranju keratina su:

Pitanje 171 od 200

172. Prema tipu zrelosti razlikuju se:

Pitanje 172 od 200

173. Tetovaže nastaju:

Pitanje 173 od 200

174. Fibroblasti, makrofagi, mastociti su:

Pitanje 174 od 200

175. Ćelije dermisa nisu:

Pitanje 175 od 200

176. Karakteristike pasivnog eritema nisu:

Pitanje 176 od 200

177. Eflorescencije koje nastaju na prethodno već promenjenoj koži su:

Pitanje 177 od 200

178. Stratum corneum ili rožasti sloj sastoji se od:

Pitanje 178 od 200

179. Purpura nastaje usled:

Pitanje 179 od 200

180. Epidermodermalna granica elektronskomikropskopski odgovara:

Pitanje 180 od 200

181. Ekrine znojne žlezde nalaze se na čitavoj površini kože osim na:

Pitanje 181 od 200

182. Macula (mrlja, pega) je eflorescencija:

Pitanje 182 od 200

183. Ćelijske imunološke reakcije se odigravaju u:

Pitanje 183 od 200

184. Pustula je:

Pitanje 184 od 200

185. Korneociti su:

Pitanje 185 od 200

186. Hiperpigmentacija nastaje zbog:

Pitanje 186 od 200

187. Hipopigmentacija nastaje zbog:

Pitanje 187 od 200

188. Stratum corneum je epidermalni:

Pitanje 188 od 200

189. Urtika je posledica:

Pitanje 189 od 200

190. Emulzioni omotač (znoj i sebum) štiti:

Pitanje 190 od 200

191. Razvoj dlake ne teče kroz:

Pitanje 191 od 200

192. Osnovne ćelije svih slojeva epidermisa su:

Pitanje 192 od 200

193. Urtika je:

Pitanje 193 od 200

194. Tuber (čvorić) nije:

Pitanje 194 od 200

195. Faza involucije je:

Pitanje 195 od 200

196. Proces keratinizacije je:

Pitanje 196 od 200

197. Sekretorni deo (sekretorno klube) ekrinih znojnih žlezda je:

Pitanje 197 od 200

198. Znojne žlezde (glandulae sudoriferae) su:

Pitanje 198 od 200

199. Keratohijalin je:

Pitanje 199 od 200

200. Stratum corneum sadrži:

Pitanje 200 od 200